• Villa Micic

Grad Zadar

Zadar je grad sa preko 3000 godina povijesti, sagrađen na središtu hrvatske obale, okružen otocima te zaštićen lukom, rušen u ratovima i potresima te iznova građen sve ljepši i bogatiji. Prvi stanovnici, pleme Liburna u 4 st. p.n.e. zabilježili su prvi pisani spomen o životu naselja Jadera. Spominje se oblik imena Jader, a prolazeći povijesni put ime se mijenja u Idassa (grčki izvor), Jadera (rimski izvor), Diadora, Zara (za vladavine Venecije i kasnije Italije) do današnjeg imena Zadar. Nakon 59. godine pr.n.e. Zadar postaje Rimski municipij, a 48. godine pr.n.e. kolonija rimskih građana. Pod vladavinom Rimljana Zadar poprima karakter grada s pravilnom mrežom ulica, s izgarađenim glavnim trgom - forumom. Danas je grad sačuvani spomenik različitih povijesnih vremena i kultura, koje su postavile granice i vidljive konture njegova urbana izgleda.

Morske orgulje

Villa Micic

Morske orgulje smještene su u blizini novog pristaništa za cruisere, u sklopu zadarske rive te su prepoznatljive po svom kaskadnom obalnom profilu koji treba stimulirati promjenu u kretanju obalom, zadržavanje i silazak do mora. Kamene stepenice protežu se na sedamdesetak metara obale, podijeljenih u sedam desetmetarskih sekcija, ispod kojih je, na razini najnižeg mora oseke, okomito na obalu ugrađeno 35 polietilenskih cijevi različitih dužina, promjera i nagiba, koje se koso uzdižu do obalnog poločanja i završavaju u kanalu (servisnom hodniku). Zrak potisnut valom vodi se iz šireg u uži profil, kako bi dobio ubrzanje i prozveo zvuk u sviralama (LABIUMI - zviždaljke) smještenim u hodniku ispod obalne šetnice, odakle zvuk (kroz mistične otvore u kamenu) izlazi u prostor šetnice. Instrument ima sedam klastera po pet biranih tonova izvedenih iz matrice dalmatinskog klapskog pjevanja. Kao što je energija mora nepredvidiva u bezbrojnim izmjenama plime, oseke, veličine, snage i smjera, tako je i vječni koncert morskih orgulja neponovljiv u bezbrojnim glazbenim varijacijama, čiji je autor i interpret sama priroda.

Pozdrav suncu

Villa Micic

Nakon već svjetski poznatih Morskih orgulja Zadar je postao bogatiji za još jednu urbanu instalaciju. Na Istarskoj obali na samom vrhu zadarskog Poluotoka, uz glasovite Morske orgulje, zasvijetlio je i Pozdrav Suncu. Istovremeno s «najljepšim zalaskom sunca na svijetu» uključuju se i rasvjetni elementi ugrađeni u krugu te po programiranom scenariju proizvode prekrasnu, iznimno dojmljivu svjetlosnu igru u ritmu valova i zvuka morskih orgulja.U prsten oko Pozdrava Suncu upisani su zadarski sveci, svi oni koji su titulari današnjih, ali i nekadašnjih crkava na Poluotoku. Tu su, sanctae Anastasiae, sancti Donati, Simeonis Ivsti, Chrysogoni i Zoili, ali i Hieronymi, Lucae, Platonis, Eliae ... Uz svako od njihovih imena i blagdana na koji se slave upisana je i deklinacija te visina Sunca i trajanje sunčeve svjetlosti na taj blagdan i na tom mjestu na rivi. Na taj je način istaknuta veza Zadra i Kalendara svetoga Krševana, koji je dao veliki doprinos obilježavanju vremena i astronomskoj navigaciji u njezinim samim počecima. Instalacija Pozdrav Suncu kao model sunčeva sustava s pripadajućim planetama, povezana je s Morskim orguljama čiji se zvuk transponira u svjetlosnu igru koja na zadarskoj rivi nastupa nakon zalaska sunca.

Foša

Villa Micic

U zadarskoj jezgri ostataka prošlosti ima na sve strane - zidina, kula, impozantnih vrata. Među kulama posebno se ističe Kapetanova, a među vratima Kopnena vrata, remek djelo kasne renesanse. Od zgrade bivšeg namjesništva, u kojoj su smješteni Galerija umjetnina i Prirodoslovni muzej, te palače Velikoga kapetana put vodi prema jugoistoku do renesansnih Kopnenih vrata i slikovite luke Foša. Podignuta su 1543. prema nacrtima mletačkog arhitekta Michelea Sanmichelija, a imaju oblik slavoluka s trojim vratima. U to doba bila su ujedno i glavni ulaz u grad. Od Kopnenih vrata vodio je, na kamenim stupovima, drveni most do Carinskih vrata (koja su danas u sklopu ribljeg restorana u lučici). Srednji luk Kopnenih vrata odlikuje se isklesanim likom Sv. Krševana na konju (grb grada Zadra), te iznad njega monumentalnim lavom Sv. Marka (grb Mletačke Republike). Na suprotnoj strani Kopnenih vrata nalazila se od XVI. st. Citadela, tvrđava koja je čuvala prilaz gradu s kopna. Uz Fošu vodi popločeni put duž monumentalnih gradskih zidina koji završava na Obali kralja Petra Krešimira IV., parkovnoj promenadi duž zapadne strane poluotoka dugoj oko 1 km.

Kalelarga

Villa Micic

Još u dalekoj prošlosti glavna zadarska ulica, koja se u starim dokumentima naziva Via Magna, Strada Grande, Ruga Magistra. Naziv Široka ulica (Calle Larga / Kalelarga) javlja se tek kasnije, a jedno se vrijeme njezin središnji dio nazivao i Ulicom Svete Katarine po istoimenom samostanu. No, iako i danas nosi službeni naziv Široka ulica, u svakodnevnoj uporabi i pod različitim upravama naziv joj je uvijek bio i ostao samo Kalelarga. U doba Rimskog carstva Zadar je izgrađen po strogim principima rimskog urbanizma kada je uređena ulična mreža od nekoliko većih uzdužnih ulica i većeg broja poprečnih koje su grad dijelile u pravokutne insule. Već tada jedna je uzdužna ulica vodila od današnjih Kopnenih vrata do Foruma, a druga, od današnjeg Trga Petra Zoranića do crkve Gospe od zdravlja, upravo je današnja Kalelarga.

Zlato i srebro grada Zadra

Villa Micic

SICU - Stalna izložba crkvene umjetnosti. U građevnom sklopu crkve Sv. Marije odnosno njezinog samostana, čiji objekti su tijekom drugog svjetskog rata bili teško oštećeni, 1972. godine formiran je reprezentativni postav - Stalna izložba crkvene umjetnosti, i jedna od najvrijednijih izložbi u Hrvatskoj, popularno nazvana "Zlato i srebro Zadra".Izložba "Zlato i srebro Zadra" koju je 1951, inicirao hrvatski pisac Miroslav Krleža prerasla je 1976. u stalni postav Stalne izložbe crkvene umjetnosti u sklopu zadarskog samostana benediktinki Sv. Marije, jednog od prvih kapitalnih objekata hrvatske kulture. Povodom izložbe je Krleža napisao jedan od svojih najboljih eseja u kojem veliča zadarsko zlato. Na oko 1200 m2 prostora u 8 suvremeno opremljenih dvorana bliješti zadarsko zlato i srebro uz rekonstruiranu unutrašnjost starohrvatske crkvice Sv. Nediljice iz 11.st., rukopise, skulpture, vezove, tapiseriju, reljefe itd. kao dokaz bogate prošlosti Zadra od 8.-18.st. koji je naročito u srednjem vijeku bio vrlo važno kulturno središte. U relikvijare i kaleže, skulpture, slike i vezove utkane su radosti i nade, strpljenje, patnja i vjera burnih razdoblja prošlosti ovog kraja.

Početna Apartmani Grad Zadar Booking O nama Kontakt
Copyright©2012 villa-micic.com | design: kvantDSIGN